Štampa

MOTAJICA, GORA BLAGORODNA

Autor Administrator. Posted in LOV BiH

Na krajnjem sjeveru Republike Srpske, kao rajsko ostrvo izronilo iz savske nizine, uzdigla se planina Motajica. Pitoma i sva obrasla u zelenilo, Motajica se nadvila nad korito rijeke Save kao da je želi prekoračiti i produžiti ka ravnoj Slavoniji da joj razbije monotoniju i dosadu. Između rijeke i planine nekako se ugurala krivudava asfaltna cesta zvučnog imena Sjeverna bosanska magistrala, koja spaja banjalučku kotlinu i plodno Lijevče polje sa Posavinom i Semberijom. Tri opštine: Srbac, Prnjavor i Derventa, opkolile su i naslonile se na Motajicu da se ukrase njenom ljepotom i počaste njenom ljepotom i počaste darovima koje ova zelen-planina nesebično pruža.
Motajica u sumrak
Sa svojim blago zaobljenim i zelenilom poraslim vrhovima (Gradina 652, Lipaja 643 i Oštraja 521 m), Motajica se u poređenju sa “pravim” planinama doima zaista pitomo i krotko. Ali, to je samo privid. Ovom gorom zavodnicom motaju se potoci i udoline, bregovi i padine – ona vas kao na prevaru mami u svoje okrilje u kome nerijetko zalutaju i oni u njenoj neposrednoj blizini rođeni, i izgube se. Po svemu sudeći, upravo zbog tog “motanja” i “izmotavanja” Motajica je i ponijela svoje ime.
Burna prošlost
Ima Motajica svoju zanimljivu prošlost. U vrijeme buna i ratova ona je bila zbježište i zaklonište pred turskim askerima, austrijskim i njemačkim osvajačima; na njoj su četovali ustanici 1875.-18. godine. Boravili su ovdje i vodili krvavi bratoubilački boj proleteri Zdravka Čelara i Dražini četnici, a za vrijeme otaxbinskog rata preko Motajice je vodio proboj iz blokade, prema Koridoru i putu spasa prema Srbiji.
Zbog bogatstva svojih šuma ova planina bila je na oku domaćih i stranih profitera i eksploatatora. Kako u svojoj knjizi “Srbac, naselja i stanovništvo” navodi hroničar srbačke prošlosti Danilo Košutić, velika sječa na Motajici zabilježena je 1869. godine po nalogu Porte, kada su isječene ogromne količine hrastovih i bukovih stabala za kupce iz Trsta, Siska i Beograda. Velike sječe vršene su i za vrijeme Austrougarske i otpremane prema Beču i Pešti, a u posljednjoj velikoj sječi 1926.-31. godine, firme “Turčić i sinovi” i “Slaveks” bile su izgradile na desetine kilometara šumske pruge za izvoz drveta.
Motajica u pjesmi
O Motajici se odvajkada pjesme pjevaju, a najnoviju sačinio je Srpčanin, pjesnik Đuro Milekić, odavno nastanjen u Aranđelovcu, ali nikad izliječen od bolesti zvane nostalgija. U svojoj, (nažalost još neobjavljenoj) knjizi “Hajdučki uranak na gori Motajici”, on pjeva : “Čaj goro Motajice/I sestro i tugo/Pričuvaj nam, goro čarna/Hajduka od vuka/Pričuvaj nam, mila sejo/Vuka od hajduka/Pričuvaj nam, mila majko/Vuka i hajduka…”
Darovi “krotke zavodnice”
Toliko o istoriji i prošlosti, tek da se ne zaboravi, a možda neke znatiželjnike potakne na traganja i istraživanja i o zelenoj planini nove zapise sačine. A o Motajici, ovoj današnjoj, valja još reći da svojim bujnim raslinjem obogaćuje i krijepi vazduh u posavskoj ravnici, mami vjetrove i pomaže posestrimi Savi da rastjera magle, da svojim zelenim plućima diše za Posavinu i Slavoniju.
Kakvih sve drugih blagodeti nudi “krotka zavodnica”, teško je i pobrojati. Ono što se vidi i iz aviona i iz podnožja su šume, šume… Bukva i hrast kao vječni ljubavnici ne odvajaju se jedno od drugog i sa svojim brojnim potomstvom uzimaju najviše prostora. Poznavaoci ovog drvenog svijeta tvrde da je riječ o najkvalitetnijem drvetu ove vrste u Evropi. Sa zadovoljstvom im vjerujemo na riječ. Uz bukve i hrastove, za svoj životni prostor bore se grab, lipa, cer, javor i neke druge vrste drveća. Bore se i uspiju da opstanu i množe se. A onda se u ovu šumsku zajednicu umiješao i čovjek. Zasadi crnogorice već su uveliko stasali i udomaćili se na blagim padinama, pa zimi, kad se Motajica zaodjene snijegom, djeluju kao bujnom maštom aranžirana ikebana.
Motajica neće ostaviti gladne ni za ljude ni zvjerinje. Na proplancima i prisojima početkom ljeta sunčaju se šumske jagode, pa se zacrne kupine, kite se plodovima divlje trešnje, kruške i jabuke divljake. Iz plodnog humusnog tla izrastaju svakojake gljive. Najplodniji su vrganji, ali ne zaostaju daleko ni bukovača, lisičarka, hrastovača, sunčanica, rujnica… Dakako, tu je i mnoštvo ljekovitog bilja, čiju namjenu i vrijednost ljudi, nažalost, nisu ni približno spoznali.
Sa hrastova motajičkih svake jeseni obilato “kaplje” žir, što je dobar razlog da se na ovoj planini množe divlje svinje, ali i da na njoj tokom cijele godine, u punoj slobodi i bez nadzora svojih vlasnika, obituju, tove se i umnožavaju krda domaćih svinja. Bujni pašnjaci i gustiši pružaju udoban boravak srnećoj divljači, a iz prekosavskih šuma Savom često zaplivaju jeleni i košute, znajući po predanjima predaka, ali i iz vlastitog iskustva, da će se na Motajici bogato pogostiti. Kako je njihov smrtni neprijatelj vuk gotovo istrijebljen, vođeni nagonom opstanka, čak iz krševite Dalmacije, na Motajicu navraćaju čagljevi. Naći će na Motajici uslova da opstaju i brojne druge životinje: lisice, jazavci, kune, ježevi…
Šta Motajica skriva u svojoj utrobi, zasad se tek nagađa. Pouzdano se jedino zna da njene sjeverne padine sadrže bogata nalazišta kaolinizovanog granita iz koga se separacijom izdvaja više sastojaka, dragocjenih u industriji nemetala. Kvarc, liskun, feldspat i posebno kaolin visokog kvaliteta, sastavni su dijelovi motajičkog granita koji se godinama vadi iz njedara Motajice i tek djelimično prerađuje u manjem industrijskom pogonu u Kobašu. Zaista, Motajica je gora blagorodna.
Domaćinsko gazdovanje
Posavska ljepotica
Na ravno 14.247 hektara Motajice gazduje Šumska uprava Srbac, kao sastavni dio Šumskog gazdinstva “Gradiška”. S pravom se može tvrditi da se šume na ovom području nalaze u rukama pravih domaćina: oko 80 zaposlenih od čega sedam sa visokom stručnom spremom i 33 šumarska tehničara. Diplomirani inžinjer šumarstva Radenko Tomaš, upravnik Šumske uprave Srbac, ne bez ponosa, ističe:
“Zaslugom ljudi zaposlenih u ovoj Upravi očuvane su šume Motajice i cjelokupan biodiverzitet. O tome najuvjerljivije svjedoči činjenica da smo za domaćinsko gazdovanje šumama dobili vrijedno međunarodno priznanje FSC, sertifikat za gazdovanje šumama.”
“Lična karta” srbačke Uprave zaista je vrijedna pažnje i uvažavanja. Od ukupnih površina, na visoke šume sa prirodnom obnovom otpada 13.153 hektara ili 90 odsto. Bukva zauzima 7.520 hektara, hrast 5.506, a ostale šume 120 hektara. Šumski zasadi (četinari i lišćari) zauzeli su 677 hektara i svake godine se uvećavaju za oko 8 hektara hrasta, javora, jasena, divlje kruške i jabuke, oraha…
Područje kojim gazduje Uprava iz Srpca ima i neke specifičnosti. Primjera radi, Novi Martinac obiluje divljom trešnjom, po čemu je najbogatije područje u BiH. Trešnja, izuzetno značajna za očuvanje biodiverziteta, maksimalno je zaštićena. Na lokalitetu Lepenice, odjel GJ 16 je svojevrstan rasadnik hrasta kitnjaka, a ova godina, kako se očekuje , trebalo bi da bude godina punog roda. Već smo naveli da je Motajica stanište brojnih životinjskih vrsta pa je logično da ovdje računaju na prihode od lovnog turizma. Uprava iz Srpca brine o privrednom lovištu na 23.500 hektara, a kako je ovo resurs koji otvara značajne privredne perspektive, u lovstvo se konstantno ulaže. Između ostalog, na Motajici se gradi lovački dom u čiju izgradnju se investira oko 140.000 KM. Po svemu sudeći, Motajica će u dogledno vrijeme otvoriti vrata i vjerskom turizmu. Na lokalitetu Osovice otkriveni su temelji srednjovijekovnog manastira na kojim bi trebalo da iznikne novo manastirsko zdanje sa dva konaka. Temelje je osvještao vladika banjalučki, gospodin Jefrem, a u toku je izrada projektne dokumentacije.
Napisao Žarko Šarić, „Šume“
motajicausumrakNa krajnjem sjeveru Republike Srpske, kao rajsko ostrvo izronilo iz savske nizine, uzdigla se planina Motajica. Pitoma i sva obrasla u zelenilo, Motajica se nadvila nad korito rijeke Save kao da je želi prekoračiti i produžiti ka ravnoj Slavoniji da joj razbije monotoniju i dosadu. Između rijeke i planine nekako se ugurala krivudava asfaltna cesta zvučnog imena Sjeverna bosanska magistrala, koja spaja banjalučku kotlinu i plodno Lijevče polje sa Posavinom i Semberijom. Tri opštine: Srbac, Prnjavor i Derventa, opkolile su i naslonile se na Motajicu da se
Štampa

OBAVJEST LOVAČKIM UDRUŽENJIMA - ČLANICAMA SLOuBIH : AKTIVNOSTI SAVEZA PRED LOVNU SEZONU

Autor Administrator. Posted in LOV BiH

1. Stručno osposobljavanje menandžmenta u lovačkim organizacijama -
• Savez lovačkih organizacija u BiH tokom septembra mjeseca 2011. godine planira nastaviti sa započetim edukacijama , ovog puta sa prioritetima u osposobljavanju menadžmenta u lovačkim organizacijama : predsjednika, sekretara , stručnih lica za provođenje lovno-gospodarskih osnova i lovovođa a po prijedlogu članica Saveza.
• Stručno osposobljavanje izvodit će se na osnovu Programa stručnog osposobljavanja lovačkog kadra izrađenog od strane Stručnog savjeta za lovstvo Saveza, usvojenog od strane Upravnog odbora SLOuBiH i delegata Skupštine Saveza.
• Svim članicama Saveza biće blagovremeno dostavljen program organizacije seminara sa naznačenim mjestom , terminom i temama koje će putem stručnih predavača biti obrađene tokom edukacije.
2. Lovočuvarski ispiti
Takođe, na osnovu iskazane potrebe članica Saveza, biće ponovo organizirani seminari i polaganje ispita za lovočuvare.
Planirano je da obuka kandidata i polaganje lovočuvarskog ispita bude organizovano tokom septembra-oktobra mjeseca ove godine.
Na osnovu upitnika o potrebama za obuku lovočuvara koji će biti dostavljen lovačkim organizacijama, biće utvrđen termin i mjesto polagnja lovočuvarskog ispita, o čemu će lovačke organizacije na vrijeme biti obavještene .
PREDSJENIK UO SLOuBIH
ALIHODŽIĆ SALEM dip.ing.šum.
slobih1. Stručno osposobljavanje menan - džmenta u lovačkim organizacijama -
• Savez lovačkih organizacija u BiH tokom septembra mjeseca 2011. godine planira nastaviti sa započetim edukacijama ,ovog puta sa prioritetima u osposobljavanju menadžmenta u lovačkim organizacijama : predsjednika, sekretara , stručnih lica za provođenje lovno-gospodarskih osnova i lovovođa a po prijedlogu članica Saveza. • Stručno osposobljavanje izvodit će se na osnovu Programa stručnog osposobljavanja lovačkog kadra izrađenog od strane Stručnog savjeta za lovstvo Saveza, usvojenog od strane Upravnog odbora SLOuBiH i delegata Skupštine Saveza.• Svim članicama Saveza biće
Štampa

LOVAC BRANKO ŠARIĆ PREŽIVIO UDAR GROMA A ZLATNA OGRLICA OKO VRATA SE ISTOPILA

Autor Administrator. Posted in LOV BiH

Branko Šarić, lovac sekcije Pajić
Polje, 4. lipnja 2011. preživio
je udar groma samo s lakšim
opeklinama.
Tog se dana, popodne, Branko
išao provozati motociklom, kaneći u
lovištu obići njive zasijane za divljač.
Bježeći ispred kiše, sakrio se ispod
dotrajale nadstrešnice i čekao da
nevrijeme prođe.
- Zadnje čega se sjećam je da
sam sjedio ispod stare nadstrešnice,
nazvao me kolega s posla Ivo
Grabovac da se dogovorimo tko
će voziti u ponedjeljak. Završili smo
razgovor, a ja sam i dalje čekao da
nevrijeme prođe. Sljedeće što znam
je da sam se probudio ležeći na travi
u blizini nadstrešnice. U početku
nisam mogao micati ni rukama ni
nogama, imao sam osjećaj kao da
je kroz mene prošla vulkanska lava,
peklo me po prsima i vratu, imao
sam bolove u ramenima, nešto poslije
se stanje popravilo tako da sam
se mogao pomaknuti - prisjeća se
Branko.
Sreća u nesreći bila je da mu je
mobitel ostao ispravan, pa je nazvao
prijatelja Jerka Šapinu, lovnika
LS Pajić Polje, i objasnio mu što
se dogodilo. Brzom intervencijom
dovezen je do Pajić Polja gdje ga je
čekalo vozilo hitne pomoći. Nedugo
zatim pregledan je u Domu zdravlja
u Uskoplju, a potom hitno upućen u
Klinički centar u Sarajevu. Nakon pretraga,
iskusni tim liječnika u Sarajevu
utvrdio je da, osim opeklina, nema
težih posljedica udara groma. Ipak,
zadržan je u bolnici 7 dana, radi daljnjeg
ispitivanja i saniranja opeklina.
Kako sam kaže, spasilo ga je samo čudo i dragi Bog. Po
njegovu mišljenju, grom je udario u drvo koje se nalazilo
blizu nadstrešnice, odbio se i preko metalnih rubova krova
završio na njegovu tijelu.
- Znam da je smrtnost prilikom udara groma oko 40
posto. Hvala Bogu, ja sam ostao živ i bez nekih većih posljedica,
malo me je sada strah grmljavine, ali s vremenom će
i to proći - govori Branko dok nam, kroz osmijeh, pokazuje
šampon od koprive koji su mu darovali prijatelji, kako bi i
dalje vrijedila ona stara: „Neće grom u koprivu”.
Uskoplje ne bi bilo to što jest da se odmah ne preokrene
sve na humor. Branko nam je ispričao jedan vic koji
posljednjih dana kruži Uskopljem.
- Vozio ja neki dan punicu u Ždrimce. Negdje na pola
puta, oko Trnovače, odjednom sijevnu. „Meisusovo“, reče
punica. Pomislih, pa neće valjda opet u mene. Gledam kroz
prozor auta, ma nigdje ni oblačka. Moj prijatelju, eno jučer
mi dođe ‘čestitka’ od policije: 40 KM kazne.
Veselilo nas je to što je čovjek, čijim je tijelom prošla
struja tolike jakosti, još uvijek imao volje za šalu i zezanje
na vlastiti račun.
Da bismo shvatili koliko je situacija bila ozbiljna, dovoljno
je bilo pogledati sportske čizme, za vozače motocikla,
koje je Branko imao na sebi u vrijeme nesreće. Poslije udara
groma, na sve su sličile samo ne na čizme. A najbolji pokazatelj
siline udara jest Brankova zlatna ogrlica, koja se istopila
oko njegova vrata, uzrokujući još veće opekline.
Ovaj bi primjer mogao biti upozorenje svima, i lovcima
i planinarima, da budu razumniji kad odlaze u planinu. Dovoljno
je, prije odlaska, pogledati u nebo, i ako postoje i
najmanji znaci da će biti grmljavine, odustati od šetnje, izleta,
lova… Uskopaljske planine, Vranica i Raduša, poznate su
po čestim pražnjenjima atmosferskog elektriciteta, stoga
treba biti jako oprezan.
Ipak, nadamo se da ovaj nemili događaj neće umanjiti
Brankovu ljubav prema šumi i lovu, te da ćemo ga i dalje
viđati na lovačkim čekama, stazama i druženjima, na kojima
je uvijek bio rado viđen.
munjaBranko Šarić, lovac sekcije Pajić Polje, 4. lipnja 2011. preživio je udar groma samo s lakšim opeklinama. Tog se dana, popodne, Branko išao provozati motociklom, kaneći ulovištu obići njive zasijane za divljač. Bježeći ispred kiše, sakrio se ispod dotrajale nadstrešnice i čekao da nevrijeme prođe.- Zadnje čega se sjećam je da sam sjedio ispod stare nadstrešnice, nazvao me kolega s posla Ivo Grabovac da se dogovorimo tko će voziti u ponedjeljak. Završili smo razgovor, a ja sam i dalje čekao da nevrijeme prođe. Sljedeće što znam je da sam se probudio ležeći na travi u blizini nadstrešnice. U početku nisam
Štampa

NAJVIŠE JE ONIH KOJI ŽELE RADITI

Autor Administrator. Posted in LOV BiH

Tko voli prirodu i lov, taj radi i
ne obazire se na one koji za
svoj izostanak sa zakazanih
radnih akcija u lovištu imaju stotinu opravdanja, a kad je lovni dan,
onda su prvi i redovito tada nemaju nikakvih drugih obveza. Prvi se
razbaškare u lovačkim objektima
kad treba uživati u udobnosti i blagodati koju im ti objekti pružaju,
iako ih nigdje nije bilo kad su se
gradili. Što ćete, takav im obraz, rekli bi naši stari.
Ovo se ni u kom slučaju ne
može reći za naše lovce  Francila
Bliznaca,  Dragana Marjanovi-
ća, Stipu Leovca te  Brunu i Stipu
Jakeševića. Ovi se lovci redovito
odzivaju kad su radne akcije u lovištu, bilo da se radi na
uređenju pojila za divljač, izradi i obnovi lovačkih staza,
sudjelovanju u zajedničkim lovovima ili izgradnji lovnih
objekata. Kad smo 2004. donijeli odluku da na Goloj planini izgradimo lovačku kuću, početne radove na iskopu
temelja, šalovanje i betoniranje preuzeo je na sebe i svoju
grupu naš vrijedni lovac Dragan Marjanović. Sve je radove
završio kvalitetno i na vrijeme, što je unijelo dobro raspoloženje među lovce, a kuća je završena u rekordnom roku.
U povodu njezina otvaranja, u ožujku 2005., u njoj smo
održali godišnju skupštinu Udruge i bogato počastili sve
zastupnike i brojne uzvanike.
Predsjedništvo UL „Kuna“, pod predsjedanjem Marka
Bilandžije, na sastanku održanom 15. prosinca 2010., donijelo je odluku da se na Goloj planini, u području Vrbičke
livade, izgradi zatvorena lovačka čeka. Njezina je izgradnja počela 7. a završila 14. svibnja ove godine, a radove je
izvela manja grupa naših lovaca. Francil Bliznac je svojim
terencem u prikolici prevezao šljunak, cement i vodu za
betonske temeljne stope te ankere. Kad je beton u stopama dovoljno očvrsnuo, Dragan Marjanović je svojim
traktorom prevezao sav ostali materijal na lice mjesta.
Bruno Jakešević, Stipo Jakešević i Stipo Leovac izradili su
konstrukciju od termopanela s toplinsko-zvučnom izolacijom od stiropora i izvršili montažu na licu mjesta i tako
imovinu UL „Kuna“ obogatili još jednim vrijednim i lijepim
lovačkim objektom.
Najveći broj članova u UL „Kuna“ su čestiti ljudi i lovci,
ali ih u ovom tekstu ne spominjemo jer je u njemu riječ o
konkretnoj akciji i ljudima koji su je izveli.
EKA
Tko voli prirodu i lov, taj radi i ne obazire se na one koji za svoj izostanak sa zakazanih radnih akcija u lovištu imaju stotinu opravdanja, a kad je lovni dan, onda su prvi i redovito tada nemaju nikakvih drugih obveza. Prvi se razbaškare u lovačkim objektima kad treba uživati u udobnosti i blagodati koju im ti objekti pružaju, iako ih nigdje nije bilo kad su se gradili. Što ćete, takav im obraz, rekli bi naši stari.Ovo se ni u kom slučaju ne može reći za naše lovce  Francila Bliznaca,  Dragana Marjanovi-ća, Stipu Leovca te  Brunu i Stipu Jakeševića. Ovi se lovci redovito odzivaju kad su radne akcije u lovištu, bilo da se radi na uređenju pojila za divljač, izradi i obnovi lovačkih staza, sudjelovanju u zajedničkim
Štampa

KAKO SAČUVATI UDARNU IGLU

Autor Administrator. Posted in LOV BiH

Koliko hitaca može izdržati prosječna lovačka puška? Kako joj
lovac može produžiti radni vijek? Na ta dva pitanja vjerojatno ima
odgovora koliko i lovaca. Budimo
realni, solidna sačmarica ili karabin
može bez problema izdržati cio
jedan lovački vijek, a ako je vlasnik
brižljivo održava, i znatno duže. U
praksi, naravno, sve je relativno, od
slučaja do slučaja.
Po završetku lova, kad oružje
namjeravamo spremiti u automobil ili pak kod kuće u ormar za naoružanje, moramo ga isprazniti (to
nam i zakon nalaže). Kako ne bi
nepotrebno slabjele i s vremenom
otkazale, opruge udarnog mehanizma moraju biti opuštene. Pritom,
prvo što trebamo učiniti jest to da
oružje uvijek okrenemo u sigurnom
smjeru, uglavnom u pod ili u zrak, te
još jednom provjerimo je li ležište
naboja prazno. Nakon toga veoma
ćemo lako opustiti oprugu udarnog
mehanizma bez nepotrebnog škljocanja koje, kod udara u prazno, zna s
vremenom jako oštetiti udarnu iglu,
čak je dovesti u fazu lomljenja.
SAČMA (BOKERICA ILI POLOŽARA)
Nakon što smo pušku preklopili i
otkočili, desnom rukom držimo vrat
kundaka, kažiprstom i srednjakom
stisnemo okidače do kraja. Lijevom
rukom polagano zaklopimo puš-
ku. Dok pušku zaklapamo, desnim
palcem pridržavamo rep zatvarača,
kako bi on polagano i nježno izvršio
bravljenje. U tok trenutku opruge
udarnih igala su opuštene i tek ponovnim preklapanjem (po potrebi)
dovest ćemo ih u fazu napetosti.
KARABIN
Zatvarač je u stražnjem (otvorenom) položaju, dakle ručica je podignuta gore. Desnom rukom držimo
vrat kundaka, kažiprstom stisnemo
okidač do kraja. Lijevom rukom guramo zatvarač do kraja naprijed i pomalo spuštamo ručicu prema dolje.
Nakon ovoga opruga udarne igle
vašega karabina je opuštena i mo-
žete biti sigurni da ste učinili jednu
veoma korisnu stvar za svoje oružje.
PUFER PATRONE
Mnogi svjetski proizvođači lovačkog oružja prave puške koje se
kod prelamanja automatski koče.
Kad su prelomljene, ne mogu se otkočiti niti se može izvršiti okidanje.
Takve su, primjerice, puške njemač-
kog proizvođača Merkel Suhl-a ili
ZH češke kombinirane puške.
Rješenje za takve puške su „pufer
patrone“. To su plastične ili aluminijske čahure koje imaju punu mjedenu ili od tvrde gume kapsulu, ispod
koje je sabijena opruga. Pufer patrone prilikom udara udarne igle jednostavno amortiziraju njezin udar.
Idealna su zaštita za udarnu iglu pri
odapinjanju, i istodobno izvrsna mogućnost za intenzivno „suho“ vježbanje sportskog gađanja. Te se patrone
izrađuju u svim značajnijim kalibrima
i cijena im je dosta povoljna, oko 5-6
eura po komadu.
Najnoviji hit-proizvod pufer patrona u svijetu je JUROPAC-ov pufer s integralnom zaštitom od korozije. On štiti
cijev iznutra. Odlično zaštićuje cijev uz minimalan trud.
Neotrovna kemijska tvar isparava polako nakon uklanjanja čepa. Pri tome nastaje vrlo tanki zaštitni film, koji cijev
iznutra djelotvorno štiti od hrđe. Djeluje oko 12 mjeseci.
Testirano od vodećih proizvođača oružja i DEVA, s izvrsnim
rezultatima. Cijena mu je također oko 6 eura.
Ove patrone također se proizvode i za sve vrste pištoljskih i revolverske kalibre.
ŠTETNA I RUŽNA NAVIKA
Okidanje na prazno, tzv. škljocanje, štetna je i ružna
navika. Za oružje čija konstrukcija ne dopušta opuštanje
udarnog mehanizma na opisani način (primjerice, poluautomatske sačmarice ili poluautomatski karabini) koristimo
se također pufer patronama. Vodimo računa da su one potrošni materijal te ih s vremenom treba zamjenjivati. Oružje
je „alat“ nas lovaca. Svaki pravi majstor drži do svoga alata,
a svi skupa trebamo težiti poboljšanju kulture rukovanja
oružjem.
Ukratko, da bi lovcu puška dugo i dobro služila, mora
poštovati tri pravila. Prvo, redovito je mora čistiti i podmazivati. Drugo, iz nje treba ispaljivati municiju punjenu
sačmom normalnim i prikladnim punjenjem. Sačmeno punjenje ni u kom slučaju ne treba biti veće od dopuštenog,
dakle onoga kojeg je proizvođač predvidio i za njega izdao
atest na sigurnost. Treće, po mogućnosti koristiti municiju
afirmiranih proizvođača i optimalnih karakteristika, jer jeftina municija na jamči sigurnost lovcu niti uspjeh pogotka
udarna_iglaKoliko hitaca može izdržati prosječna lovačka puška? Kako joj lovac može produžiti radni vijek? Na ta dva pitanja vjerojatno ima odgovora koliko i lovaca. Budimo realni, solidna sačmarica ili karabin može bez problema izdržati cio jedan lovački vijek, a ako je vlasnik brižljivo održava, i znatno duže. U praksi, naravno, sve je relativno, od slučaja do slučaja. Treba izbjegavati okidanje u prazno. Po završetku lova, kad oružje namjeravamo spremiti u automobil ili pak kod kuće u ormar za naoružanje, moramo ga isprazniti (to nam i zakon nalaže). Kako ne bi nepotrebno slabjele i s vremenom otkazale, opruge udarnog mehanizma moraju biti opuštene. Pritom, prvo što trebamo učiniti jest

Marketing 1

 

Google AdSense Module

 Ads